Kome i kada treba uraditi kardiološki pregled?
Vreme je vrlo često faktor od presudnog značaja u medicini, posebno u lečenju ljudi koji su u stanju životne ugroženosti. Vreme je srce u kardiologiji analogno devizi poslovnog sveta vreme je novac.
U zavisnosti od težine simptoma tj. tegoba obolelog definisani su različiti stepeni hitnosti javljanju lekaru i protokoli ispitivanja i lečenja obolelog.
U prvi red hitnosti spadaju stanja koja zahtevaju neodložno javljanje lekaru i protno sprovodjenje dijagnostike i primenu mera lečenja. U kardiologiji su to stanja jakih bolova u grudnom košu razdirućeg karaktera, iznenadnog početka sa održavanjem intenziteta bola sa/ili bez tendencije rasta jačine bola praćen izrazitim bledilom kože i hladnim preznojavanjem, zatim iznenadno gušenje sa zauzimanjem prinudnog visoko sedećeg položaja, poremećaj svesti po tipu gubitka svesti, izraženih nesvestica i vrtoglavica, nestabilnost pri hodu ili pri odredjenom položaju vrata i glave, snažne potiljačne glavobolje praćene mučninom i nagonom na povraćanjem ili povraćanja u mlazu bez osećaja olakšanja nakon akta povraćanja.
Elektivna stanja su stanja kada pacijent nije životno ugrožen i ne zahteva momentalno i neodložno pružanje hitne medicinske pomoći i urgentnog lečenja, ali je potreban blagovremeni pregled kod kardiologa kao i dalji tok ispitivanja koji se obavlja u ambulatnim uslovima. Tu spadaju osobe koje imaju pojavu tegoba po tipu anginoznih bolova tj. bolova u vidu stezanja u grudima, iza grudne kosti koji se šire prema vratu, ramenimarukama ili laktovima, ledjima sa jasnim početkom i odredjenim trajanjem od par minuta do 10 minuta maksimalno, prestaju spontano u odmoru ili nakon uzimanja lekova (nitrata). Pojava bolova je povezana sa odredjenim situacijama kao što su fizički napor odredjenog stepena, nakon uzimanja hrane, izlaganju hladnoći, psihičkom stresu i slično, zatim lako zamaranje , opadanje tolerancije na fizički napor, nedostatak vazduha često su ekvivalent anginoznom bolu. Takodje nelagodnost u grudima u vidu preskakanja srca sa osećajem knedle u grlu i nagonom na suvi kašalj, gušenje pri naporu ili minimalnom stepenu opterećenja kao što je hod po ravnom ili u miru, potreba za visokim uzglavljem tokom noći, budjenje noću zbog gušenja, oticanje nogu, gubitak apetita, slabost i malaksalost mogu upućivati na anginozni bol. Savetuje se pregled kod kardiologa bez dugog odlaganja radi blagovremenog sprovodjenja dijagnostike (pregled sa EKG-om, ultrazvuk srca, holteri pritiska i EKG-a kao i test opterećenja) i preduzimanja mera lečenja.
Odsustvo simptoma ne znači uvek i odsustvo bolesti. Mnoge kardiološke bolesti mogu dugo biti neprepoznate od strane obolelog zbog kompenzatornih mehanizama organizma tj. dugo se mogu dobro podnositi bez ikakvih tegoba kao i glavni faktori rizika kardiovaskularnih bolesti kao vodećeg uzročnika oboljevanja i smrtnosti današnjeg čoveka. S toga se stalno spušta granica starosne dobi koju treba obuhvatiti redovnim sistemackim pregledima i stavlja se akcenat na primarnu prevenciju kardiovaskularnih bolesti. Prema najnovijim preporukama svetske zdravstvene organizacije redovnim, periodičnim, sistemackim pregledima treba obuhvatiti populaciju već od 30-te godine života.
Zakažite Pregled
Slobodno kontaktirajte naše ljubazno osoblje na recepciji sa bilo kojim opštim ili medicinskim pitanjem. Naši lekari će primiti ili vratiti sve hitne pozive.